![Kōrero: The resilience of wāhine living in poverty in Aotearoa](https://i.ytimg.com/vi/2sMZhXnGZ0M/hqdefault.jpg)
Toka Te Manawa
- Tikanga kore-tikanga
- Nga ahuatanga o nga tairitenga korero
- Nga momo tairitenga korero
- He tauira o nga tairitenga korero ngawari
Ko te tairitenga korero whakataurite i nga ritenga i waenga i nga kupu takirua e rua. Hei tauira: Te kohu e rere ana i waenga i nga rakau. / Te toto e rere ana i roto i nga uaua. Ko tenei kupu whakarite a waha e whakataurite ana i te ahua o te hurihanga o te wai me te toto.
Ko te tauritenga ko te ahuatanga o te reo e rere ke ana te whakataurite i nga mea e rua, e rua ranei nga meka. Ko te maarama ki nga tairitenga korero e whakaatu ana i etahi matauranga o te kaipānui mai i te mea e rua nga rereketanga rereke e whakataurite ana.
Hei tauira: Ko te taiohi Ko te puna Tuhinga o mua. Ka rite te taiohi ki te puna. Mena ka tangohia wehe e tatou nga kupu taiohi me te puna kaore pea o raatau hononga ki tetahi atu, engari ma te kimi i a raatau i roto i te rerenga korero me te mohio i mua ko te taiohi e rite ana ki te puawai o te koiora, ka taea te maarama ki te kupu whakarite.
- Ka taea te awhina i a koe: Nga momo tairitenga
Tikanga kore-tikanga
Ko nga tauritenga-a-waha e kore e whakaatu i tetahi whakamaaramatanga pono, na tenei, he maha kaore e taea te mohio ki tetahi atu reo, ki tetahi atu reo rereke ranei. Ko te kupu whakarite a waha te tikanga o te waha korero o te kaiwhakamaori.
Nga ahuatanga o nga tairitenga korero
- Ko nga hanganga e tohuhia ana e raatau, kaore i o raatau tuhinga.
- Ka tarai raatau ki te mohio ki te hononga o nga kupu e rua.
- E toru nga momo hononga ka taea i roto i nga tauritenga-a-waha: te taurite, te whakaipoipo, me nga tairitenga hononga whaitake.
Nga momo tairitenga korero
Ko nga tauritenga korero:
- Tonu whakapae ranei. Kua tau te hononga i waenga i te kupu tuatahi me te tuarua. Hei tauira: kākāriki tenei Herb He aha kōwhai tenei plantain
- Nga whirinoa. Ka huri ke te hononga i waenga i nga kupu, ara, kua tau te hononga i waenga i te kupu tuatahi o ia rerenga me te kupu tuarua o te rerenga tuatahi me te otinga. Hei tauira: karaihe tenei Kapu, He aha Wai tenei haere mai.
- Kore. He tairitenga haere tonu engari me nga waahanga e rua e ngaro ana, me whakaoti e te kaiwhiwhi. Hei tauira:… he pikitia na te reo irirangi he… Hei whakatutuki i te rerenga, he maha nga waahanga ka tukuna: pouaka whakaata - oro / whakairoiro - oro / ahua - kupu / pika - kaiwhakapuaki. I tenei wa, ko te whakautu tika ko te tuatahi: TV tenei whakapakoko He aha reo irirangi tenei oro.
He tauira o nga tairitenga korero ngawari
- Pū tenei pakanga hei tautohetohe mo te tautohetohe.
- Ma tenei mangu Ka rite ki te rā kei te po.
- Wera tenei makariri ano he marama ki te pouri.
- Hu ko ki waewae pehea te karapu ma te ringaringa.
- Kapene tenei poti i te mea ko te koromatua te taone nui.
- Atekōkiri tenei motuka i te mea ko te perehitini te whenua.
- Tākuta tenei mate he tiriti he hohou i te riri.
- Ko te Tuhinga ko ki Ture Ture penei i te whiti ki te paipera.
- Ko te motuka tenei karatii Pehea te rererangi ki te taunga rererangi?.
- Ko te shaman ko ki iwi peera i te taakuta ki ana tuuroro.
- Ko te piara tenei waipiro rite te miraka tenei kai.
- Ko te Kaituhi tenei pukapuka hei peita mo te peita.
- Ko te hiakai tenei kai hia te hiainu o te inu.
- Ko te rēmana tenei kawa pēnei i te huka ki te kūhuka.
- Ko te Hinuama he rite ki te tio puna wai ki te peara. (Whakahoahoa)
- Ko te ika ko ki Wai pehea te manu i te rangi.
- Ko te rekereke ko ki Whare Wananga hei tumuaki mo te kura.
- Ko te mataara ko ki huarere peera i te mahana ki te wera.
- Ko te Awa ko ki waka pehea te huarahi ma te motuka.
- Ko te Ra ko ki rā rite ki nga whetu i te po.
- Heihei tenei hua manu ano he kau he rite ki te miraka.
- Mauī tenei tika pēhea te poutū o te pae.
- Ko te pounamu ko ki haere mai penei i te puna kaukau ki te wai.
- Ko te kirika tenei mate rite ki te haunga o te piro.
- Ko te miraka ko ki kau ano he huruhuru hipi ki te hipi.
- Ko te wāwāhi ko ki kuaha rite pukapuka ki te matauranga.
- Ko te ata tenei parakuihi pehea te po o te tina.
- Ko te kiri tenei kararehe pehea te kiri o te kiri.
- Ko te tuuru tenei ruumaa pehea te nohoanga ko te whare pikitia.
- Ko te honu he rite ki te hare pōturi i te tere. (Whakahoahoa)
- Haehae tenei pouri rite ataata ki te hari.
- Ko te tuhipoka puoro kei i pepa waiata peera ki nga rotarota ki te rotarota.
- Ko te kapua kei i ua ano he ahi hei paoa.
- Ko te wira he a motuka ano he waewae ki nga kararehe.
- Ko te mau taviri he a piana rite nga waahanga ki te panga.
- Ko te tae kei i peita rite ki nga kupu o te pukapuka.
- Ko te leukocytes he rite ratou ki te hoia rauropi ki te pakanga. (Whakahoahoa)
- Ko te meneti kei ratou i haora rite nga marama ki nga tau.
- Ko te taringa kei i whakarongo rite nga kanohi ki te titiro.
- Kakau tenei motuka pehea te eke i runga i te hoiho.
- Moutains tenei moana pehea te ao ki te po.
- Pāpā tenei tangata pehea te whaea ki te wahine.
- Hamarara ko ki ua rite te hamarara te ra.
- Kuri tenei pōkai ano he pi ki te taenga mai.
- Paerata tenei rererangi rite te miihini ko te tereina.
- Schumacher kei te tātai 1 reihi peera ki a Maradona ki te whutupaoro.
- kani tenei Kamura hei kohua hei tunu.
- A patoto tenei hematoma ano he ra ki te whakaohooho.
- A tahae tenei I tahae hei pirihimana me mau.
- A vertebra ko ki tīwae rite te maunga ki te pae maunga.
Whāia me:
- Analogies part - katoa
- Whakaaturanga whaikorero, tuhituhi ranei